Novi Sad kao Srpska Atina
Ako ste se nekada pitali zašto je Novi Sad Srpska Atina,
odgovor leži upravo u bogatstvu kulturnih institucija u kojima se čuvaju dela
neprocenjive vrednosti. Matica srpska, Galerija Matice srpske, Muzej Vojvodine,
Muzej Grada Novog Sada, Muzej savremene umetnosti, Spomen zbirka Pavlja
Beljanskog svrstavaju Novi Sad rame uz rame sa evropskim gradovima visoke
kulture i umetnosti.
MuzejiSrbije.rs |
Dunavska ulica, osim
što je jedna od glavnih novosadskih ulica koja svakodnevno okuplja na hiljade
građana Novog Sada, moglo bi se reći da je i jedno od kulturnih jezgara grada.
U njenim nizovima smešteni su Muzej Grada Novog Sada, Muzej savremene umetnosti
i Muzej Vojvodine.
Muzej Vojvodine
Muzej Vojvodine drugi
po veličini u Srbiji, već 70 godina u kontinuitetu kroz muzejske predmete
svedoči o prošlosti Vojvodine, od praistorije do 20. veka. Za Muzej Vojvodine
moglo bi se reći da je svojevrsna monografija prvih vojvođanskih civilizacija,
prvih ljudskih tragova zabeleženih kod Iriga, svedočanstvo o starčevačkoj i
vinčanskoj kulturi.
Sve to predstavljeno
je kroz 400.000 predmeta istorijske, arheološke, etnološke i likovne zbirke
muzeja. Stalna muzejska postavka, priča nam muzejska savetnica Vladimira
Stanisavljević, posvećena je srpskim despotima, rukopisnim knjigama na
staroslovenskom jeziku, austrougarsko-turskim ratovima, Velikoj seobi naroda,
revoluciji u Vojvodini 1848, kao i mnogim drugim interesantnim detaljima.
- Školstvo u
Vojvodini, kao i fizička kultura i sport su na primer izuzetno zastupljeni u
stalnim postavkama sa izuzetno značajnim eksponatima, a jedna od atrakcija je
velosiped koji ima jedan ogroman i jedan mali točkak. Taj prvi bicikli je bio
bez kočnica, pa je posetiocima zanimljivo da vide i saznaju kako su se ljudi
nekada penjali na takav bicikli i silazili sa njega iako nije imao kočnice -
rekla je Stanisavljevićeva.
Tri rimska šlema iz Berkasova i Jarka
Posebnu atrakciju
Muzeja Vojvodine čine tri rimska šlema jer ne postoji ni jedan muzej na svetu
koji poseduje takve eksponate. U antičko doba bili su izrađeni od gvožđa i
presvučeni srebrnom pozlatom. Ukrašeni su staklastom pastom koja podseća na
drago kamenje.
Nosili su ih rimske
vojskovođe na trijumfalnim paradama nakon pobede u nekoj bici. Dva šlema
pronađena su u Berkasovu u okolini Šida, a jedan u Bačkom Jarku.
U Berkasovu ih je
1955. pronašla jedna baka kopajući njivu. Mislila je da su to bombe iz II
Svetskog rata, ali videvši da neće eksplodirati, donela ih je u muzej. Kako je
pronadjen treći šlem 2006.god. kod Bačkog Jarka, otkriva Vladimira.
- Jedan čovek je
obrađujući njivu pronašao mali krčag i u njemu deliće šlema, poput puzli. On
nije znao o čemu se radi pa ih je lepio na karton i kasnije ih predao muzeju.
Potom su naši arheolozi zajedno sa konzervatorima rekonstruisali te delove i
konstruisali šlem - priča Stanisavljevićeva.
Tekst je iz emisije koju
sam radila za Radio 021
Коментари
Постави коментар